O sudbini zraènih snaga BiH odluèuje se bez javnih struènih podataka
NATO i politièari ukidaju mlaznu avijaciju u BiH?!
Iako Komisija za reformu obrane BiH u svom izvještaju iz rujna navodi da najavljena Zrakoplovna brigada Oružanih snaga BiH neæe imati mlazne avione, domaæoj javnosti nikad nisu predoèeni argumenti koji dokazuju da æe za bh. graðane biti jeftinije da im nebo èuvaju NATO saveznici umjesto postojeæeg zrakoplovstva.
BiH veæ ima dovoljne borbene avione, koji uz dodatni remont, mogu sudjelovati u zaštiti neba i narednih osam do deset godina. Ali po tko zna koji put, ispada da æe se strateški važna odluka za zemlju donijeti ne samo bez javne rasprave, nego i javne analize, koja bi realno pokazala što se za BiH najviše isplati u buduænosti.
Pitanje novca
Konaènu rijeè o tome treba donijeti Predsjedništvo BiH, koje do 1. srpnja 2006. treba zvanièno odluèiti o velièini i strukturi Oružanih snaga BiH. Do tada, zagovornici ukidanja bojnog zrakoplovstva napominju kako BiH nema novca za održavanje postojeæih snaga. Zbilja, Ministarstvo obrane BiH (MOBiH) ne zna hoæe li za narednu godinu uopæe dobiti traženih 300,5 milijuna KM. Ali nemarni dužnosnici govore napamet, jer u svari ne znaju koliko æe BiH morati plaæati ako im zraèni prostor budu èuvali lovci-presretaèi NATO-a, kao što rade za baltièke zemlje. Istièu da se uz baltièke zemlje za tu opciju odluèila i Slovenija. No, Slovenija, Latvija, Litva i Estonija tako su odluèile, jer nisu imale ono što BiH ipak ima.
U BiH borbene mlažnjake posjeduje Vojska RS (VRS), jer ih je njima ostavila bivša JNA. Radi se o sedam lovaca-bombardera J-22 Orao, jednom školsko-borbenom N-62 Super Galeb te devet starijih jurišnika Jastreb u više varijanti. Svi su proizvedeni u mostarskom Sokolu. Iako se ne radi o lovcima-presretaèima, mogli bi obavljati kontrolu zraènog prostora i zaštitu suvereniteta države. Ta se zadaæa u NATO-u naziva air policing. To za Sloveniju obavljaju Talijani, a za baltièke zemlje više èlanica NATO-a.
Bh. avioni nemaju radare pa bi imali problema u složenim meteo-uvjetima i noæu. Ali uz pomoæ kontrole letenja i protuzraène obrane (PZO), ipak bi mogli presresti nepoznati zrakoplov u nevolji i odgovarajuæe djelovati. To je posebno važno i u pogledu obrane od suvremenih teroristièkih prijetnji.
Problem predstavlja èinjenica što je nedavno generalni servis obavljen samo na šest starih Jastrebova. Njima se može letjeti do kraja 2007. i do sredine 2008. godine. Suvremenim avionima Orao i Super Galeb istekli su vremenski resursi, iako su ispravni. Kad bi se remontirali Orlovi i Super Galeb, mogli bi sigurno letjeti još osam godina. Eksploatacijski resurs im je još uvijek znatan, jer su letjeli samo izmeðu 700 i 1.500 sati. Cijena remonta borbenog aviona je 200.000 maraka, ali bi se morali i dodatno opremiti identifikacijskim i radio-ureðajima kompatibilnim s NATO-om.
To nije jeftino. Ali koliko bi koštalo ako bi se ono što postoji prodalo u staro željezo, a novac davao stranim zemljama? Supredsjedatelj Komisije za reformu obrane Rafi Gregorijan (Gregorian) priznao nam je da ne zna odgovor na to pitanje.
Èinjenice govore da u Sloveniji traže drugu soluciju, jer im se baš i nije isplatljivim pokazalo što im nebo štite talijanski lovci F-16 iz Zrakopovne baze Cervia u Italiji. Iako se ne navode novci, razmišljaju da bi im možda jefitnije bilo da iz baze Cerklje ob Krki nebo èuvaju stranim avonima u kojima bi bili i slovenski piloti. No te bi troškove platiti školovanjem NATO-ovih pilota u svom školskom centru, kakvog BiH nema.
Odlaze piloti
Na Baltiku, mlažnjake ima jedino Litva, ali samo šest školsko-borbenih L-39 Albatros, koji su u klasi našeg Super Galeba i manjih sposobnosti od Orla. Litva je sa Estonijom i Latvijom uvezana u BALTNET - zajednièku mrežu radara i PZO. Od travnja 2004. u litvanskoj bazi Zokniai najmanje dva NATO-ova lovca nalaze se u Pripravnosti za brzo djelovanje (QRA). Svaka po tri mjeseca, tamo su lovce slali Belgija, Danska, Velika Britanija, Norveška, Nizozemska, Njemaèka, slijede SAD i Poljska...
Prema nezvaniènim inforrmacijama, tri mjeseca letova belgijskih F-16 koštala su 720.000 dolara. Znaèi 2,88 milijuna dolara za cijelu godinu. Sad treba vidjeti koliko bi BiH stajalo da se leti Jastrebovima ili još bolje Orlovima kad se obavi remont.
Trenutaèno, od traženih 300,5 milijuna KM u MOBiH su procijenili da im za “troškove opreme zrakoplovstva” treba 5,4 milijuna KM. Ali to se odnosi na sve - i na helikoptere i svu ostalu opremu... Kako god, i baltièke zemlje poput Slovenaca razmatraju jeftiniju opciju, pa æe poèevši s turskim F-16 od travnja 2006. lovci NATO-a u Zokniaiju ostajati po èetiri mjeseca.
Dakle, budu li stranci èuvali bh. nebo, i to æe koštati bh. graðane. U meðuvremenu, izgubili bi letaèke kadrove koje veæ imaju. Poneki mladi zaljubljenik letenja možda æe i napustili zemlju. A pokaže li se nova potreba za borbenim pilotima, školovanje svakog od njih brojalo bi se milijunima dolara. Piloti kažu da njih nitko ništa ne pita.
Susjedi ne odustaju
Od borbenih mlažnjaka ne odustaju ni Hrvatska i SCG, iako su i njima struènjaci NATO-a preporuèili ukidanje zraènih snaga. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo je u Rumunjskoj remontiralo i dogradilo 12 starih lovaca-presretaèa MiG-21 s kojima æe letjeti barem do 2010. U 2006. godini æe se odluèiti koji æe novi lovac kupiti.
U Beogradu, novi ministar obrane SCG Zoran Stankoviæ obeæava da æe sve uèiniti da dobije oko 20 milijuna eura za remont pet preostalih lovaca MiG-29. Èak i Makedonija, koja ima samo èetiri ruska jurišnika Su-25, želi sama braniti nebo.
Gregorijan obeæao analizu
“Kakve svrhe stvarati vojsku koja neæe odgovarati NATO-u”, rekao nam je nedavno Gregorian, podgrijavajuæi neke tvrdnje da se pravi bh. vojska prije svega po ukusu stranaca.
Prije nekoliko mjeseci je najavio da su SAD spremne pomoæi formiranje “centra za osiguranje zraènog suvereniteta” kada BiH uðe u Partnerstvo za mir. Letove bi obavljali avioni NATO-a. No, obeæao nam je da æe od glavnog sjedišta NATO-a zatražiti analizu troškova koja bi pokazivala koliko bi to koštalo bh. graðane.
`Svako na svoj mlin vodu navodi i sebi stvara posao nisu ni stranci tu dzaba
Sellam i pozdrav svima